full screen background image

Dodik i Čović na istom zadatku

--

Ne postoji politička tema u BiH oko koje nisu suglasni Milorad Dodik i ruski mediji u regionu, s jedne, i lideri bh. Hrvata, s druge strane: Dragan Čović i Milorad Dodik.

Odlučujuću ulogu u odluci Suda u Haagu igrali su EU i NATO”- izjavio je Božo Ljubić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske, optužujući ih nekoliko sati nakon izricanja presude šestorici civilnih i vojnih lidera hrvatske ratne paradržave “Herceg-Bosne” kojima je Tribunal za ratne zločine potvrdio prvostepenu presudu od 111 godina zatvora.

Istovremeno, ruski portal na srpskom jeziku Sputnik objavljuje da “današnja presuda najviše pokazuje ko je zapravo finansijer i koji su pravi ciljevi tog suda, odnosno da je namera da se skine odgovornost sa zemalja NATO-a i glavnih vinovnika rata u bivšoj Jugoslaviji, kako bi se prikazali kao nekakvi mirotvorci”.

Sada već postaje pravilo da ne postoji politička tema u Bosni i Hercegovini oko koje nisu suglasni lider Srba u BiH Milorad Dodik i ruski mediji u regionu, s jedne, i lideri bh. Hrvata, s druge strane. Naravno, zajednički sadržalac ovakvih stavova jeste manje ili više očigledna opstrukcija integracije Bosne i Hercegovine ne samo u NATO, već sve otvorenije i u Evropsku uniju.

U Bosni i Hercegovini savezništvo između Milorada Dodika i Dragana Čovića, lidera Hrvata u BiH, ima očigledan ruski rukopis. Dva su nedavna događaja sa istim ciljem – a to je udaljiti Bosnu i Hercegovinu od NATO integracija, dodatno ukazala koliko je efikasna diverzifikacija ruskih interesa u Bosni i Hercegovini. Prvi je odbijanje HDZ-a da tokom sjednice Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta Bosne i Hercegovine, održane 23. oktobra 2017. godine, glasa za prijedlog Denisa Bećirevića o dinamiziranju aktivnosti Bosne i Hercegovine na putu prema punopravnom članstvu u NATO savez. Ovo je prvi put da su, pored zastupnika iz bh. entiteta Republika Srpska, protiv glasali i zastupnici iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine. Da se ne radi o odbijanju ovog prijedloga samo zbog toga što je došao od zastupnika SDP-a, potvrđeno je u parlamentu Republike Srpske 16. novembra 2017. godine, kada su delegati iz kluba Hrvata odlučili da ne podrže veto kluba Bošnjaka o Rezoluciji o vojnoj neutralnosti RS-a.

Putinova Rusija je prijetnja liberalnim demokracijama i to je ocjena oko koje se slažu svi respektabilni zapadni analitičari. I dok se u Sjedinjenim Američkim Državama ruska prijetnja shvata ozbiljno, većina evropskih političara još uvijek nije spremna naglas izgovoriti ono što mnogi znaju: odnosi Rusije i euroatlantskih saveznika nisu bili na nižem nivou od kraja hladnog rata. Mnoge analize i objavljene studije govore o povezanosti Rusije i ekstremno desnih stranaka, grupa i političara u cijeloj Evropi. Najpoznatija takva veza je s Marine Le Pen, lidericom Front National i članicom Europskog parlamenta, ali svakako nije jedina.

Rusija pokazuje i sve više interesa za region Balkana. S obzirom da su pro-ruske snage doživjele poraz u Crnoj Gori i Makedoniji, fokus je pomjeren na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. I kao što u zemljama EU imaju raznoliku strategiju –od širenja lažnih vijesti, podmićivanja političkih elita povoljnim energetskim ponudama, jačanja anti-demokratskih snaga, tako i na Balkanu, Rusija ne prestaje da iznenađuje inovativnim pristupima u sferi političkog uticaja. U razmjeni mišljenja sa autorima ovog teksta Vesna Pusić, bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova, izrazila je zabrinutost zbog toga što “u Hrvatskoj, a mislim ni u BiH, još ne postoji svijest o novonastalim političkim okolnostima i promijenjenom širem političkom kontekstu”.

 

Izvor: slobodnaevropa.org

loading...

Komentari

Komentara




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *