full screen background image

Nevjerovatno otkriće: Otkriveni geni za duži život, smanjuju šansu za demenciju

Istraživači Univerzitetskog medicinskog centra (UMC) u Amsterdamu otkrili su rijetku genetsku varijaciju koja u velikoj mjeri smanjuje šansu za Alzheimerova bolest i još dva oblika demencije.

Pored toga, moguće je da ovaj gen povećava šansu za duži život, objavljeno je u naučnom časopisu ActaNeuropahologica, a prenijela je holandska televizija NOS.

Prema informacijama objavljenim u članku, ovo izuzetno važno otkriće donosi nove mogućnosti u razvoju lijeka za Alzheimerovu bolest, ali i druge oblike demencije koje se za sada ne mogu liječiti, prenosi Tanjug.

Naučnici očekuju da će ih otkriće ovog gena zaduženog za regulaciju sistema za čišćenja mozga od otpada, dovesti korak bliže lijeku za Alzheimerovu bolest.

Istraživanje koje vodi klinički genetičar Hene Holstehe u UMC u Amsterdamu obavlja se nad šesnaest različitih grupa populacije u 60 istraživačkih instituta u Europi i Sjevernoj i Južnoj Americi.

Hene Holsteha poznata je po svom genetskom istraživanju kod osoba starijih od 100 godina, koji su i u ovom otkriću imali važnu ulogu.

U jednom od ranijih istraživanja genetska varijanta Rs 72824905 dovedena je u vezu sa zaštitom od Alzheimerove bolesti, ali kako je ovaj gen izuzetno rijedak – tek jedna od sto osoba sa europskim precima ima ovaj gen – sada su analizirani podaci 53.000 osobe iz Europe i Sjeverne Amerike, čime je povećan broj osoba sa ovim genom koji su učestvovali u istraživanju.

Rezultati istraživanja su spektakularni: osobe sa genom Rs 72824905 imaju upola manju šansu da obole od Alzheimerove bolesti, frontotemporalne demencije i demencije sa Levijevim telima (DLT). Uticaj ovog gena na razvoj vaskularne demencije nije obuhvaćen ovim istraživanjem.

Naučnici su se nadali da novootkriveni gen ima zaštitnu ulogu i u razvijanju Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i amiotrofične lateralne skleroze (ALS), ali to nije slučaj.

Uloga gena Rs 72824905 dovodi se i u vezu sa dužim životom.

Osobe sa ovim genom starije od 90 godina, čiji su podaci analizirani, žive u prosjeku godinu dana duže, ali kako je analizirana grupa relativno mala, nije moguće isključiti slučajnost.

Ipak, jedinstena grupa osoba starijih od 100 godina, iz istog istraživanja, dva puta češće je u posjedstvu ovog gena. Jedan od nosioca gena, zdrava žena od 104 godine, pored novootkrivenog gena, čak nosi i dva gena koji kod drugih pacijenata izazivaju izuzetno brzu proizvodnju štetnih proteina u moždanim ćelijma.

Nosioci ta dva gena često u mlađem uzrastu oboljevaju od demencije, dok su stogodišnjaci nosioci ovih gena izuzetno rijetki.

Međutim, gen Rs 72824905 izgleda da ima zaštitnu ulogu u proizvodnji ovog proteina: kod pacijenata koji imaju problema sa pamćenjem ali su i nosioci ovog gena, proces proizvodnje štetnih proteina u moždanim ćelijama je znatno sporiji. Upravo zbog toga naučnici vjeruju da će otkrićem načina na koji ovaj gen funkcioniše, biti znatno bliže lijeku za Alzheimerovu bolest.

Pri oblicima demencije koje je istraživanje obuhvatilo, moždane ćelije odumiru uslijed proizvodnje štetnih proteina u njima.

Iako još uvijek nije poznato na koji tačno način do toga dolazi, naučnici vjeruju da je značajnim dijelom uzrokovano činjenicom da sistem za čišćenje mozga od otpada sa godinama sve slabije funkcioniše.

Izvor: radiosarajevo.ba




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *