full screen background image

PROCEDURALNI KURŠLUS Usaglašavanjem do nesaglasja: Detalji koji koče usvajanje zakona o demobilisanim borcima

--

Ugrubo bi se proceduralno i poslovničko posrnuće u Federalnom parlamentu, koje se na prvu doima kao uvod u satirični tekst, moglo podvesti pod tih nekoliko redova iz podnaslova, da vrag ne leži u detaljima. Ali kako vrag gotovo bez izuzetka leži u detaljima, parlamentarna tragikomedija je mnogo komplikovanija. Za sada je izvjesno da ni do Općih izbora u oktobru neće imati sretan kraj.

Neprovodiv zakon

Jasenko Tufekčić, predsjednik Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova, obratio se borcima nakon jučerašnje sjednice, kazavši da su članovi tog tijela ponovo dali prolaz osnovnom tekstu zakona koji je Vlada FBiH predložila, a koji je usvojen u oba doma Federalnog parlamenta.

“Komisija je isto tako dala prolaz amandmanima koji su usvojeni u Zastupničkom domu, a Vlada ih prihvatila kao svoje, nakon čega su postali sastavni dio teksta zakona. Dali smo prolaz, kao i na prvoj sjednici, amandmanima koje nije prihvatila vlada, a koji su usvojeni u Zastupničkom domu i u Domu naroda”, obrazložio je Tufekčić.

Predrag Kojović, jedan od članova Komisije izjavio je za Klix.ba da je, ukoliko je tačna navedena izjava Jasenka Tufekčića, taj zakon onda neprovodiv.

“Među onih 18 amandmana koje je usvojio Zastupnički dom postoje po dva-tri koja se odnose na jedan član zakona. Kako možemo znati koji je od tih amandmana onaj koji je usvojen? Da ne pričamo o tome da postoji veliki broj usvojenih amandmana koji poništavaju druge. A da ne ulazim u sadržaj tih amandmana; jedan od njih kaže da poslodavac plaća borački dodatak svom radniku. Stavite se u poziciju nekog ko, naprimjer, otvara samoposlugu u Živinicama i želi da zaposli radnika. Taj demobilisanog borca sigurno neće zaposliti”, kategoričan je Kojović.

Mostar nije za besjede

Kojović objašnjava da sjednica komisije nije trebala biti zakazana u Mostaru, jer se prema poslovničkoj odredbi sjednice Federalnog parlamenta održavaju samo u Sarajevu.

“Komisija ima 10 članova. Pet iz Doma naroda, a pet iz Zastupničkog doma. Jedini način da se sjednica održi negdje drugo, izvan Sarajeva, jeste da se sazove sjednica i da onda članovi komisije izglasaju hoće li održati sjednicu u nekom drugom gradu. Odluku o održavanju sjednice Parlamenta negdje izvan Sarajeva bi, naprimjer, većinom glasova morao donijeti kolegij”, objašnjava Kojović.

Krnji sastav komisije

Sjednica Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta FBiH trebala je u četvrtak početi u 14 sati, ali je znatno kasnila budući da nije bilo kvoruma za održavanje sjednice.

Nasir Beganović, član komisije, ističe za Klix.ba da je kasnio na sjednicu zato što je prvobitno smatrao kako nije potrebno da zasjedaju u Mostaru, ali se potom predomislio.

“Predomislio sam se upravo zbog toga šta sam strahovao da ne bude kvoruma. Bilo je osam od deset članova. Prema mom mišljenju je, u odnosu na onu prošlu sjednicu, malo više ispoštovana procedura zato što nije raspravljano o amandmanima koji nisu upućeni ni od jednog ovlaštenog zastupnika. Prošli put je to izašlo iz okvira, počelo se raspravljati o stvarima koje uopće nisu tretirali amandmani, ni Zastupničkog doma, a ni Doma naroda. To je ono što sam ja upozoravao da bi se zakon mogao proglasiti neustavnim i neprovodivim. Jučer je dogovoreno da ćemo taj tekst danas dobiti u okviru onih amandmana usvojenih na Domu naroda i Zastupničkom domu”, rekao je Beganović.

Prvo komisija, onda Parlament FBiH

Proceduralno se sjednica Zastupničkog doma ne može sazvati dok zastupnici ne dobiju prijedlog zakona koji je komisija usaglasila, jer se nemaju u vezi sa čim izjašnjavati. Zastupnici Parlamenta FBiH su tek na sjednici Kolegija Zastupničkog doma, održanoj 2. augusta, saznali da tekst nije upućen u parlamentarnu proceduru, što se ni do danas nije promijenilo.

Kojović napominje na sadržaj poslovnika u kojem stoji da članovi komisije treba da postignu saglasnost.

“Ja tu formulaciju prevodim tako da treba da postignu konsenzus. Ako nije komisija postigla konsenzus, kako će dva doma Parlamenta prihvatiti prijedlog?!”, kaže Kojović za Klix.ba.

Nadalje objašnjava da Jasenko Tufekčić živi u uvjerenju kako je komisija obavezana samo onim prijedlozima i amandmanima koji su se pojavili na domovima i koji su usvojeni.

“To nigdje u poslovniku ne piše. Samo piše da komisija treba da napravi prijedlog koji će biti prihvatljiv za oba doma. Naprimjer, ako smo odlučivali o zateznoj kamati i Zastupnički dom usvojio stopu od 10 posto, a Dom naroda predložio stopu od pet posto – formiramo komisiju. Ta komisija kaže da zatezna kamata treba biti 7,5 posto”, objašnjava Kojović.

Izvor: klix.ba
loading...



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *