full screen background image

Sve što ste ikada željeli znati o štitnoj žlijezdi

--

Jedan od najvećih regionalnih stručnjaka kada su u pitanju bolesti štitne žlijezde, dr. Renato Janušić, kirurg je glave i vrata, a u svojoj dosadašnjoj karijeri ima desetak tisuća operacija i nekoliko tisuća operacija štitnjače te je prvi kirurg koji je napravio endoskopsku operaciju štitnjače u Hrvatskoj.

 

Zbog svog iznimnog znanja savršeni je sugovornik na temu bolesti štitnjače, a za Radiosarajevo.ba je dao opsežan intervju u kojem objašnjava koliko je štitnjača važna, koje sve procese i funkcije u čovjekovom organizmu ona regulira, što se događa ako je njezina funkcija umanjena ili ukinuta te na koji način tretirati hormonalni debalans štitnjače.

‘Štitnjača je jako bitan organ u tijelu. Dosta je mala, nitko je skoro ne vidi, jer se ne može napipati – smještena je duboko u vratu i jako malo ljudi uopće zna da ona postoji, sve dok ne obole. To je žlijezda sa unutrašnjim lučenjem hormona štitnjače koji de facto reguliraju rad cijelog organizma. Hormoni štitnjače pokreću i određuju brzinu rada organizma – to im je jedina funkcija. To vam je nešto slično motoru pokreće auto; koliko vi stisnete gas (to su ti hormoni), toliko brzo ili sporo auto ide, što znači – kad se poremeti njezina funkcija, u smislu loše proizvodnje hormona (pa ih ima ili previše ili premalo), čovjek to osjeti na cijelom organizmu.’, objasnio je Janušić.

‘Ako ima previše hormona, onda ste vi ubrzani, stalno vam je vruće, imate puno energije, ne možete spavati, pucaju vam nokti, kosa, jako puno se znojite… sve su to simptomi koji nisu karakteristični samo za određeno oboljenje i vrlo često ih ljudi ne primijete i nisu svjesni da su oni uzrokovani upravo poremećajem lučenja hormona štitnjače. Suprotno od toga, kada štitnjača radi preslabo, tada se radi o jednom od najčešćih poremećaja štitnjače – kroničnom autoimunom tiroiditisu (autoimuni znači da vaš vlastiti organizam proizvede antitijela i napadne stanice štitnjače). U tom se napadu te stanice mijenjaju, uništavaju tkivo štitnjače, koja onda počinje raditi preslabo jer zdravih stanica ostane premalo. To se osjeti na način da je čovjek usporen, bezvoljan, stalno umoran, deblja se i dobiva na težini bez porasta apetita i promjene prehrambenih navika, nije mu stalo do ničega, stalno mu se spava itd’, upozorio je Janušić.

‘Prevencija bolesti štitnjače identična je prevenciji svih drugih bolesti. Mislim da na to jako puno utječu aditivi iz hrane i nekakvi zagađivači iz okoline kojih ranije nije bilo – svi smo i jeli i živjeli puno zdravije, pa je takvih bolesti bilo puno manje. Ovo je posljedica modernog društva i to je razlog zašto autoimunih bolesti ima sve više. No, ukoliko vi nastojite živjeti zdravo, osloboditi se stresa koliko to možete, zdravo se hranite, dovoljno spavate, uzimate vitamine – onda ste općenito puno otporniji jer organizam, ukoliko ga vi ne bombardirate svaki dan sa stresovima, toksinima ili utjecajima koji su štetni za organizam, ima snagu samoizlječenja kad mu se pruži prilika. Stres i način života sami po sebi ne izazivaju bolest štitnjače, što se nekad krivo tumači i krivo misli, nego ju samo ubrzava. Stres i način života stoga samo puno brže to izvlače na površinu’, dodao je.

‘Svatko treba barem jednom u životu provjeriti hormone štitnjače, bez obzira na to ima li ili nema problema. Hormonski status štitnjače bi stoga, po mom mišljenju, trebao biti među prvim pretragama i jedna od prvih obrada koje se rade nakon što se netko sa simptomima njenog poremećaja obrati bilo kojem doktoru. Uzmimo za primjer pozitivne priče hrvatskih sportašica: Janica Kostelić i Blanka Vlašić su imale hipertireozu – njihova je štitnjača radila prejako i imale su višak hormona. No, kako bi ih se što prije dovelo natrag na sportske terene, njima je kompletno uklonjena štitnjača i njih dvije su svoje najveće sportske rezultate napravile tek nakon operacije štitnjače’, kazao je Janušić.

Kad smo kod toga, postoji jedna stvar koja se često zaboravlja, a i dobar dio ginekologa se ne pridržava toga: na početku svake trudnoće, bez obzira na to da li žena ima problema sa štitnjačom ili ne, nužno i obavezno treba provjeriti hormone štitnjače. Dokazano je da, ukoliko majka koja ne zna da joj štitnjača radi preslabo (nedostatak hormona štitnjače), to se odražava na plod koji se razvija u prva tri mjeseca, pa je statistički dokazano da bebe koje se rode imaju smanjeni kvocijent inteligencije.

Žene koje ne mogu ostati trudne, također obavezno moraju napraviti hormone štitnjače, jer poremećaj u lučenju hormona štitnjače vrlo često može dovesti do problema sa začećem. U tom slučaju nema nikakvih promjena u organizmu koji bi se mogli detektirati, već sama razina hormona tada usporava čitav organizam i sprječava začeće.

 

Izvor: net.hr




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *