full screen background image

Tako je govorio Milutin Kukanjac: Najviše me vrijeđaju izmišljotine o broju poginulih u Dobrovoljačkoj

Drugi i treći maj se u bh. historiji smatraju za dane kada je odbranjena sloboda i sačuvana mogućnost opstanka BiH u sadašnjim njenim granicama.

Oni koji su 3. maja 1992 dovoljno svjesni, do kraja života sjećat će se ovoga inserta

Foto: Screenshot

Predstavnici udruženja porodica stradalih i nestalih u ratu iz Republike Srpske tvrde kako je u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. počinjen ratni zločin u kome su ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA.

Svi koji su tada bili dovoljno svjesni sjećaju se i do kraja života sjećat će se scene kada general Jovan Divjak s UN-ovog transportera na čelu kolone poručuje “ne pucaj”, što je valjda dovoljno da ga se na srpskoj strani smatra zločincem. 

Incidentu u današnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića prethodila su dešavanja .2 maja kada je grupa mangupa u tenama spriječila cijepanje glavnog grada BiH i organizirani vojni udar s ciljem zauzimanja Predsjedništva BiH, blokade institucija i odvijanja normalnog života.

Drugi i treći maj zato se u bh. historiji smatraju za dane kada je odbranjena sloboda i sačuvana mogućnost opstanka BiH u sadašnjim njenim granicama.

Elem, izlazak kolone iz grada 3. maja prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu, dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapiranog i zatočenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, kojeg su zarobili pripadnici JNA dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva i bio u koloni koja se izvlačila iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.

Kukanjac je nabrojao da su stradali: vojnik Zdravko Tomović iz Han-Pijeska, pukovnici Miro Sokić, Budimir Radulović i Boško Mihajlović, potpukovnik Boško Jovanić i Nurmela Šuko, žena koja je bila civilno lice na službi u JNA.

– Znate šta mene najviše vrijeđa, kao čovjeka, kao ljudsko biće? Izmišljotine o broju poginulih u Dobrovoljačkoj ulici. Ja vam tvrdim da i dan-danas nekome nije u interesu da se sazna prava istina – pričao je tada otvoreno Kukanjac, nakon čega je nabrojao sve žrtve presretnute kolone koja je u Hagu okarakterizirana kao legitimni vojni cilj.

Izvor: avaz.ba




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *