full screen background image

Štitnjača i proljeće: Na što paziti kako najvažnija žlijezda ne bi izmakla kontroli?

€20 free

Štitnjača, mala vratna žlijezda koja oblikom podsjeća na leptira, može se pretvoriti u “čudovište“ koje će cijeli organizam izbaciti iz ravnoteže. Naime, štitnjača je svojevrsna energetska centrala koja upravlja proizvodnjom naše životne energije, uključujući rad krvožilnog i dišnog sustava, mozak, tjelesnu temperaturu, kretanje, spavanje, probavu… No ta centrala često “pregori“ zbog stresnog načina života koji nije u skladu s prirodnim bioritmovima.

Među pacijentima s problemima štitnjače, omjer žena i muškaraca je 80:20.

Žene imaju mnogo više problema sa štitnjačom zato što kod njh hormoni štitnjače sudjeluju u menstruacijskom ciklusu, trudnoći i menopauzi. Žene su često pod pritiskom cijeli dan, osobito ako su zaposlene i uz to imaju obitelj.

Uz to su po svojoj naravi više perfekcionisti i najčešće preuzimaju više obveza nego muškarci, pa su i više ‘prenapregnute’, kaže dr. Ante Škaro, specijalist otorinolaringologije, kirurg glave i vrata te ravnatelj Poliklinike Leptirspecijalizirane za štitnu žlijezdu. 

‘Zimi je štitnjača bila usporena i na nižoj energetskoj razini, a nakon toga stigao je ‘šok’ – proljetno buđenje. Prijelaz iz zime u proljeće svojevrsni je stres, osobito ako imate neuravnoteženu razinu hormona’

Na rad štitnjače utječe izmjena dana i noći, odnosno Sunca i Mjeseca (ujutro štitnjača radi stopostotnom snagom, a tijekom popodneva i večeri smanjuje rad pripremajući se za fazu odmora i regeneracije), a također je štitnjača pod utjecajem izmjene godišnjih doba i atmosferskih prilika.

Te promjene intenzivno osjećaju svi koji zbog života “sto na sat“ imaju poremećaje rada štitnjače, među kojima su najčešće hipertireoza (štitnjača izlučuje previše hormona) ihipotireoza (štitnjača izlučuje premalo hormona). Stoga štitnjača zahtijeva posebnu brigu i prilagođavanje terapije ovisno o godišnjem dobu, objašnjava dr. Škaro.

€20 free

Saznajte i kako prepoznati da najvažnija zlijezda u tijelu neradi pravilno.

Zimi je štitnjača, baš kao i godišnje doba, bila usporena i na nižoj energetskoj razini, a nakon toga stigao je “šok“ – proljetno buđenje. Prijelaz iz zime u proljeće svojevrsni je stres, osobito ako imate neuravnoteženu razinu hormona. 

U osoba s hipotireozom (smanjenim radom šitnjače) mogu biti još izraženiji simptomi koji inače prate hipotireozu: umor i osjećaj nedostatka energije, oslabljen imunološki sustav, pospanost, potištenost, teškoće u održavanju pažnje i koncentracije… 

U osoba s hipertireozom (prekomjernim radom štitnjače) u proljeće se mogu dodatno pojačati uobičajeni simptomi hipertireoze: nemir, pojačano znojenje, ispadanje kose, glavobolje, lupanje srca, sindrom iritabilnih crijeva… Osobe s hipertireozom u proljeće mogu imati osjećaj da će 
iskočiti iz kože, kaže dr. Ante Škaro. 

Hipotireoza se liječi supstitucijskom (zamjenskom) terapijom – lijekovima koji nadoknađuju manjak hormona štitnjače, dok se hipertireoza liječi lijekovima koji sprečavaju prekomjernu proizvodnju hormona štitnjače (tireostaticima).

DRUKČIJE DOZIRANJE LIJEKOVA

U oba slučaja dolazak proljeća zahtijeva liječničku kontrolu hormona štitnjače T3 (trijodtironina) i T4 (tiroksina) te hormona hipofize TSH (tiroid stimulirajućeg hormona ili tireotropina) koji regulira izlučivanje hormona štitnjače te po potrebi prilagođavanje doze lijeka. Često kod hipotireoze u proljeće treba smanjiti dozu, a kod hipertireoze uzimati veću dozu lijeka kako bi se štitnjača uravnotežila.

€20 free

‘Među pacijentima s problemima štitnjače, omjer žena i muškaraca je 80:20’

Za uravnoteženje štitnjače izuzetno je važna promjena stila života koja uključuje svakodnevnu tjelovježbu, opuštanje, učenje tehnika suočavanja sa stresom i prehranu bogatu tvarima koje podržavaju normalan rad hormona štitnjače, preporučuje dr. Ante Škaro. Probajte zalogaj uz koji će stitnjača bolje raditi.

Za zdravlje štitnjače poželjni su sljedeći nutrijenti: 

1. Selen – nalazi se u gljivama, morskim rakovima, bakalaru, tuni, telećoj jetri, brazilskim oraščićima, sjemenkama suncokreta, cjelovitim žitaricama

2. Cink – sadrže ga teleća jetra, crveno meso, šampinjoni, špinat, tikvice, šparoge

3. Željezo – prirodni su izvori crveno meso, teleća jetra, riba, jaja, orašasti plodovi, bučine sjemenke, špinat, blitva, kelj, kupus… 

4. Kalcij – ima ga u zelenom lisnatom povrću, brokuli, mlijeku i mliječnim proizvodima, repi, srdeli, lososu, školjkama, zobi, mahunarkama, orašastim plodovima

5. Vitamin E – nalazi se u pšeničnim klicama, hladno tiještenim biljnim uljima, orasima, bademima, lješnjacima, sjemenkama suncokreta, šparogama, rajčicama, avokadu, zelenom lisnatom povrću. 

6. Vitamin D – iako je u manjoj količini prisutan u nekim namirnicama (npr. u masnijoj morskoj ribi, jajima i mliječnim proizvodima), kao osnovni izvor vitamina D preporučuje se umjereno izlaganje suncu jer pritom tijelo samo proizvodi vitamin D. 

7. Omega-3 masne kiseline – sadrže ih srdela, inćuni, losos, tuna, alge, laneno i maslinovo ulje, orasi

8. Probiotici ili takozvane dobre bakterije – prirodno se nalaze u kefiru i drugim vrstama fermentiranih proizvoda

Izvor: zadovoljna.dnevnik.hr

Loading..



Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *